Proslava Sv. Bernarda - zaštitnika gorskih spašavatelja
Gorski spašavatelji iz cijele Hrvatske, ugledni gosti i prijatelji HGSS-a okupili su se jučer na Sljemenu kako bi obilježili dan svog nebeskog zaštitnika Svetog Bernarda.
Svečanost je započela svetom misom u kapelici Majke Božje Sljemenske, nakon čega su se uzvanici uputili u Snježnu Kraljicu, gdje je započela svečana proslava. Na proslavi se tradicionalno dodjeljuju priznanja članovima HGSS-a za aktivan dugogodišnji rad u službi (10, 20, 30, 40, 50 g.).
Svečanost je ujedno i prilika za zahvalu i dodjelu priznanja institucijama i pojedincima koji su nesebično pomagali rad HGSS-a. Ovom prilikom, među ostalima, za izuzetan doprinos u razvoju gorskog spašavanja i pomoći u radu Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja priznanja su uručena: županu Krapinsko - zagorske županije Željku Kolaru, Načelniku općine Zlatar Bistrica - Žarku Miholiću, ravnatelju za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije Krešimiru Božiću, predstavnicima tvrtke Cemex Fabijanu Ruščiću i Petru Pleštini, Zlatku Marasoviću - bivšem ravnatelju NP Paklenica, Ivanu Sršenu - ravnatelju NP Mljet, Nenadu Bakiću iz tvrtke Varteks, Ani Miličić - voditeljici službe Civilne zaštite Dubrovnik, Josi Živkovići - voditelju službe Civilne zaštite Gospić i Tvrtki Anić Holding Plus.
Sv. Bernard je rođen početkom XI. stoljeća u plemićkoj obitelji u dolini Aoste, Italija. Posvetio se vjeri te je zbog izuzetne pobožnosti, kojom se kao mladi svećenik odlikovao, imenovan arhiđakonom. Ta dužnost obvezala ga je na stalne propovijedi (unutar cijele regije), te na brigu za siromašne. Kako se Aosta nalazi u Alpama, sv. Bernard je znao dočekivati izmorene putnike koji bi u grad stizali nakon teškog prijelaza obližnjeg Monte Giovea. Na Monte Gioveu je dao sagraditi dva planinarska utočišta - GOSTINJCE (za iznemogle putnike, gorštake i sve one koji se iz bilo kakvog razloga nađu u planinama). Ta utočišta danas nose njegovo ime (Grande San Bernardo - bliže Aosti i Piccolo San Bernardo - na talijansko - francusko - švicarskoj granici). Umro je 1086.g. O popularnosti štovanja ovog sveca govori nam velik broj planinarskih crkvica koje nose njegovo ime. On nije samo zaštitnik planinara, gorskih spašavatelja, već i zaštitnik svih onih koji dospiju u gorje. Neke tehnike gorskog spašavanja se s pravom zovu njegovim imenom. Zbog svega navedenog, s punim pravom, našeg zaštitnika Sv. Bernarda možemo smatrati i prvim pravim gorskim spašavateljem.
U Samoboru postoji Planinarska bratovština Svetog Bernarda koji već dugo odlaze na hodočašća na mjesta gdje je Bernard živio, kao i na njegov grob u Novaru. Od lokalnog biskupa svojevremeno dobili relikviju Sv. Bernarda (dio kosti tog sveca) koja se sada nalazi u Samoboru.