Održan 11. skup ECRA u Bugarskoj
Od 5.-8.10.2017. se u Lozenu, pokraj Sofije u Bugarskoj održao 11. Eurospasilački skup u organizaciji Bugarske speleospasilačke službe, organiziran u ime Europske speleospasilačke asocijacije (ECRA). U radu skupa je sudjelovalo čak rekordnih 13 zemalja uključujući i HGSS.
Od 5.-8. listopada se u Lozenu, pokraj Sofije u Bugarskoj održao već 11. Eurospasilački skup u organizaciji Bugarske speleospasilačke službe, organiziran u ime Europske speleospasilačke asocijacije (ECRA). U radu skupa je sudjelovalo čak rekordnih 13 zemalja, Ujedinjeno Kraljevstvo (uključuje i Republiku Irsku), Italija, Slovenija, Hrvatska, Srbija, Mađarska, Austrija, nove članice Švicarska, Turska, Portugal i Poljska te promatrač Rusija.
Teme skupa su bile vrlo važne. Održana je radionica o metodama samospašavanja, speleoronilačka-spasilačka vježba, o organizaciji i ustroju rada speleospasilačkih službi, i o organizaciji složene akcije speleospašavanja. ECRA se ponovno povećala i manje-više pokrila cijeli Europski kontinent. Mnogi su ustvrdili da je ECRA sazrjela, maturirala.
Speleospašavanje je specifična grana spašavanja koja nije razvijena u svim Europskim zemljama. U mnogima poput npr. Danske nema niti potrebe za takvom službom jer nema speleoloških objekata. Ipak postoje mnoge Europske zemlje koje imaju duboke speleološke objekte ali nemaju takvu službu ili nije dovoljno kapacitirana da može odraditi sve speleološke probleme koji se nalaze unutar zemlje. Dobar primjer je ne tako davna akcija spašavanja u Bavarskoj, u jami Riesending. Premda Njemačka ima nadležnu služba Bergwacht Bayern (Bavarska gorska služba spašavanje) i grupe za speleospašavanje koje su započele akciju spašavanja a ubrzo se uključila u akciju i služba koja pokriva ostali dio Njemačke Hohlen-rettungsverbunds Deutschland (HRVD) ipak je bila potrebna međunarodna intervencija.
Postoje Europske zemlje koje uopće nemaju organiziranu službu speleospašavanja ili su manje grupe uklopljene u veće službe poput Vatrogasaca ili Civilne zaštite. Takav slučaj je u Španjolskoj, Češkoj i Francuskoj. Takve speleospasilačke grupe nemaju dovoljne kapacitete da bi samostalno provele veće akcije speleospašavanja već su osuđene na međunarodnu pomoć. To se naravno ne odnosi na Francusku, jer premda je glavni nositelj speleospašavanja Vatrogastvo, Francuska ima vrlo duboke jame i dugu speleološko tradiciju i nakon što je Vatrogastvo preuzelo speleospašavanje nastali su i problemi stoga je Francuska vlada bila primorana ponovno aktivirat i poduprijeti Francusku speleospasilačku službu (Speleo secours Francaise).
Hrvatska može biti sretna jer je jedna od rijetkih zemalja, uopće u svijetu koja ima izvrsno organiziranu službu spašavanja iz speleoloških objekta u vidu HGSS. HGSS regrutira špiljare i školuje ih u utrenirane speleospašavatelje za vrlo složene situacije ali obučava i sve druge pripravnike tehnikama speleospašavanja, te brine o specifičnostima speleospašavanja putem svoje Komisije za speleospašavanje.
Za budućnost ECRA se sigurno ne trebamo brinut, jer već za slijedeći skup su tri zemlje kandidata Njemačka u Bad Tolzu, Italija u Milanu i Turska u Antalya-iji. ECRA ima tri formirane i vrlo aktivne komisije: Medicinsku, Speleoronilačku i Tehničku čiji zadatak je u slijedećem razdoblju izraditi dokumente s usuglašenim stavovima vezanim uz medicinu i tehniku speleospašavanja što će uvelike pomoći manjim službama u hvatanju priključka najboljima.