Vježba Paradana 2013
Međunarodna vježba speleospašavanje uspješno je završena!
Na vježbi je ukupno, sudjelovalo blizu 200 sudionika. Na samoj lokaciji izvođenja vježbe bilo je aktivno oko 170 osoba.
Prve spasilačke ekipe su se u jamu spustile u petak oko 17:00, a na zamišljeno mjesto nesreće do unesrećenog, na dubinu od 505 metara stigle su u 21:30.
U jami je ukupno radilo 9 spasilačkih timova, (66 članova Jamarske reševalne službe Slovenije i 21 član HGSS-a).
Transport nosila s dubine 505 metara započeo je u noći s petaka na subotu u 03:12. Prvi dio transporta do sigurne točke (bivka na dubini od 340 metara), trajao je do 05:47. Tamo je ekipa s unesrećenim čekala do 11:00 sati kada je završeno tehničko opremanje preostalih, opasnih dijelova jame. Nosila su iz jame izašla u subotu u 20:11.
Posljednji spašavatelji i oprema iz jame su izašli u 22:30. Prva analiza vježbe pokazala je da je suradnja između slovenskih i hrvatskih speleospašavatelja vrlo dobra, za što je velikim dijelom zaslužan i zajednički projekt EU Proteus, u okviru kojega se slovenski i hrvatski spašavatelji posljednje dvije godine zajedno obučavaju. U prvotnom planu vježbe izlazak nosila s unesrećenim zamišljen je desetak sati kasnije, što je prvi pokazatelj da je rad u jami protekao jako dobro. U pojedinim dijelovima jama je vrlo uska, ali su nosila kroz prolazila bez problema i potrebe da zamišljeni unesrećeni mora izlaziti iz nosila i sam proći uske dijelove. U planu vježbe je bilo proširivanje uskih dijelova minsko eksplozivnim sredstvima kako bi nosila glatko prošla, ali zakonodastvo to nije dopustilo. Izuzetno se dobrom pokazala i sanitetska ekipa koja je cijelo vrijeme transporta brinula o unesrećenom i spriječavala njegovo podhlađivanje. Ovo je prvi puta da je JRS na vježbi izvlačila nosila s ove dubine, a i u nosilima je cijelo vrijeme bila jedna te ista osoba. “Unesrećeni” je kasnije izjavio da se o njemu brinulo izuzetno dobro te da mu nije bilo neudobno niti hladno. Osjećao se sigurno.
Jama je izuzetno krušljiva, što znači da je u pojedinim dijelovima izuzetno velika opasnost od padajućeg kamenja. Tijekom vježbe na nekoliko mjesta je padalo kamenje no niti jedan sudionik nije ozljeđen.
Analiza je također pokazala i neke manjkavosti. Jedna od njih je komunikacijski sistem. Jamski telefon za komunikaciju među ekipama u jami i površine. Radi pomanjkanja sredstava JRS upotrebljava stari jednosmjerni sistem koji ne omogućava direktnu komunikaciju među ekipama. U određenim situacijama to produljuje tijek spašavanja i na analizi vježbe komunikacijski sistem je ocijenjen kao loš te je procijenjeno da bi uz bolji komunikacijski sistem spašavanje moguće trajalo i do četiri sata manje.
Na vježbi je sudjelovala i ekipa EZIP (Jedinica za veze i informacijsku potporu) s vozilom za veze. Pri većim intervencijama, na području koje nije pokriveno mobilnim signalom, pojavljuje se potreba za satelitskom vezom za što im manjka aplikacija koje bi omogućile brži i bolji prijenos podataka.
Velika želja JRS i HGSS je, da nastavimo s međunarodnom suradnjom unatoč činjenici da se projekt okončava krajem godine, a njegovom kranjem rezultatu pridonijela je vježba Paradana 2013.
Sama logistička potpora vježbe je bila odlična.
Vođa vježbe Paradana:
dr. Maks Merela