Panjkov ponor, Rakovica
Datum održavanja vježbe: 27. do 29.6.2008. godine
Vođa vježbe: Filip Filipović
Sudionici vježbe: 30
Filip Filipović, Ana Bakšić, Darko Bakšić, Slaven Boban, Ivica Ćukušić, Robert Erhardt, Vedran Jalžić, Vladimir Lindić, Ivica Radić, Tihana Boban, Luka Mudronja, Ena Vrbek (HGSS Zagreb), Teo Barišić, Aida Barišić, Goran Rnjak, Anton Vukičević, Antonia Baranović (HGSS Šibenik), Ivo Dokoza, Marin Glušević, Filio Trgo, Katja Milišić (HGSS Split), Sebastijan Labinjan, Moreno Almassi, Zoran Brajković (HGSS Pula), Božo Nikl, Tomica Bošnjak (HGSS Samobor), Igor Jelinić, Krešimir Pogačić (HGSS Karlovac), Danko Škalamera (HGSS Rijeka).
Kratki opis vježbe:
Objekt je horizontalne morfologije, a specifičan je po svojim polupotopljenim i potopljenim kanalima. Mjesto gdje se nalazio „unesrećeni“ nalazilo se oko 2 km od ulaza u špilju, iza velikog jezera. Kako se radilo o vodenom objektu (aktivnom ponoru) svi sudionici vježbe bili su opremljeni ronilačkim odijelima, a za „unesrećenog“ se posudilo suho ronilačko odijelo.
Zbog vode nije se mogao napraviti klasičan bivak pa se prvi puta u Hrvatskoj u podzemnom objektu koristila alpinistička viseća platforma (Portaledge). Ležaljka se pričvrstila na stijenu kanala iznad površine vode i prekrila speleološkim bivkom Steinberg.
U toj kombinaciji vrlo brzo se dobio suhi, funkcionalni bivak u kojemu su sanirane ozljede te je „unesrećeni“ utopljen presvlačenjem u suho odijelo. Sami transport odvijao se na nosilima tipa NEST, stavljenim u speleološki gumeni čamac. Na dijelovima gdje je voda bila preplitka nosila su se prenijela u rukama spašavatelja. Isto tako testiran je telefon „Ivek“ u vodenim uvjetima.
Od ulaza prvog čovjeka u objekt pa do izlaska zadnjeg proteklo je 4 sata i 17 minuta.
Zaključci vježbe:
U vodenim objektima trebale bi se koristiti vodonepropusne posude (bačvice) za pohranu stvari. Kako osobnih tako i onih koje se koriste u spašavanju. Viseća platforma tzv. Portaledge, u kombinaciji s jurišnim bivkom Steinberg pokazala se potpuno funkcionalnim bivkom koji se brzo postavlja u zid ili strop kanala ili dvorane. Ležaj je ravan, a svojim visećim položajem omogućuje spašavateljima da stoje uz unesrećenog dok ga zbrinjavaju.
Treba nabaviti adekvatan čamac koji je prilagođen za korištenje u podzemnim uvjetima. Kombinacija zračnog madraca u čamcu daje vrlo iskoristivu splav za izvlačenje nosila s unesrećenom osobom. Radio veza koju je konstruirao Ivica Radić radi izvrsno čak kada su ogoljele žice uronjene u vodu.
Treba nabaviti suho odijelo za unesrećenu osobu.Treba nabaviti kemijske grijače za grijanje unesrećene osobe ili čak električni prsluk koji se koristi u kombinaciji sa suhim odijelom pri izvlačenju iz vodenih objekata. Umjesto neoprenskih čizmica treba nabaviti neoprenske čarape koje se mogu koristiti u kombinaciji sa speleološkim čizmama. Za unesrećenog bi trebalo nabaviti full-face kacigu koja bi kompletno štitila glavu, ispod koje bi se mogao staviti Shantzov ovratnik, a po uzoru na kacige koje koriste talijanski speleospašavatelji. Transportne vreće koje se koriste u vodenim objektima obavezno bi trebale imati rupe na dnu kroz koje bi istjecala voda nakon što se vreća namoči.